Obrti i obrtništvo imaju dugu tradiciju na Braču, a sukladno tome i dugu tradiciju specifičnih tradicijskih obrta. Tijekom stoljeća u zaštitu svojih interesa obrtnici su se udruživali u cehove, stručne udruge obrtnika koji su sve do druge polovice 19. stoljeća u mjestima gdje su djelovale odigrale veoma važnu gospodarstvenu, društvenu, kulturnu i vjersku ulogu.
U bračkom statutu iz 1305. godine, jednom od najstarijih statuta u Hrvata, nekoliko njegovih odredaba govori o tome koliko može primiti pojedini obrtnik za svoju vještinu i rad, o zaradi postolara i koliko može uzeti kožuhar za šivanje jednog kožuha a još u antičko doba na otoku se brao i obrađivao kamen.
Povijesno, obrtništvo je zaživjelo sa stanovnicima otoka, pa je primjerice i u doba Austrougarske monarhije u čijem je sastavu bio i naš otok ( 1872. godine) nakon zakonskog ukidanja već nakon dvije godine ponovno ozakonjeno. Novim zakonom uvedena je obvezatna evidencija obrta, šegrta i kalfi, odnosno pomoćnika na usavršavanje u zanatskoj radnji, a raznorodnost obrta i obrtničkih proizvoda bila je u skladu s potrebama otočkog stanovništva.
Tijekom dugih stoljeća brački obrtnici iskazali su vrhunsko umijeće u izradbi kamene, kovane i drvene ornamentika i predmeta očuvanih na pročeljima bračkih crkava i unutar njih, na zgradama, interijerima, privatnim zbirkama i u zavičajnom muzeju u Škripu. Obrtnici i trgovci udruživali su se u zadruge pa su tako na Braču osnovane klesarske zadruge u Pučišćima 1902., u Selcima 1905. godine, a u suradnji sa splitskom Obrtničkom školom 1906. organiziraju se tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare u Pučišćima. Obrtnička škola u Selcima otvara se 1907. i djeluje do ratne 1943. godine. Od 1946. godine do danas djeluje klesarska škola u Pučišćima.
U Povljima je još 1899. godine osnovana prva uljarska zadruga u Dalmaciji u Bolu 1902., prva vinarska zadruga u Dalmaciji. U Supetru je 1927. godine otvoren prvi smještajni objekt za turiste na Braču, u Sutivanu Ivan Grubšić otvara hotel kapaciteta 28 kreveta, a u Bolu Ante Vidošević, kovač, trgovac i ugostitelj 1928. godine otvara pansion Vidošević, itd.
Osim uobičajenih bračkih obrtnika tridesetih godina prošlog stoljeća: kovači, mehaničari, drvodjelci, pekari, postolari, mesari, brijači, klesari, zidari i uljari bila su tri brodograditelja u Milni i jedan na Bolu jedan pecar rakije u Pučišćima, jedan mlinar i dva bačvara u Selcima i jedan bačvar u Sumartinu, dva proizvođača soda vode na Bolu, te po jedan dimnjačar, bojadisar i fotograf u Supetru. U to doba bilo je i nekoliko tradicijskih zanata koja nisu bila registrirana poput izrađivača samara i opanaka. Današnji tehnološki i tehnički napredak donio je nove zanate pogotovo na polju elektronike i elektrotehnike.
Neki od dugovječnih tradicijskih obrtničkih zanimanja koji djeluju još i danas na području grada Supetra su: postolar i brijačnica.
