- 1. SUSRET OTOČKIH TRGOVACA

- 2. SUSRET OTOČKIH TRGOVACA

- POSJET VUKOVARU

- OBRTNIČKE IGRE 2011

- BAKALAR NA SUPETARSKOJ RIVI

- SAJAM SASO 2012

- DANI VARENIKA 2014

- MONTURA 2014

- SAJAM VINA U DIOKLECIJANOVIM PODRUMIMA 2015

- ZELENO-PLAVO POŽEGA

Hrvatska obrtnička Komora

Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije

Narodne novine 

Hrvatski Zavod za Mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Ministarstvo Poduzetništva i Obrta

HITRO HR 

FINA -Financijska Agencija 

Računovodstvo Revizija i Financije ( RRIF )

Hrvatske agencija za malo gospodarstvo

MINISTARSTVO FINANCIJA -porezna uprava

Obrti i obrtništvo imaju dugu tradiciju na Braču, a sukladno tome i dugu tradiciju specifičnih tradicijskih obrta. Tijekom stoljeća u zaštitu svojih interesa obrtnici su se udruživali u cehove, stručne udruge obrtnika koji su sve do druge polovice 19. stoljeća u mjestima gdje su djelovale odigrale veoma važnu gospodarstvenu, društvenu, kulturnu i vjersku ulogu.

U bračkom statutu iz 1305. godine, jednom od najstarijih statuta u Hrvata, nekoliko njegovih odredaba govori o tome koliko može primiti pojedini obrtnik za svoju vještinu i rad, o zaradi postolara i koliko može uzeti kožuhar za šivanje jednog kožuha a još u antičko doba na otoku se brao i obrađivao kamen.

Povijesno, obrtništvo je zaživjelo sa stanovnicima otoka, pa je primjerice i u doba Austrougarske monarhije u čijem je sastavu bio i naš otok ( 1872. godine) nakon zakonskog ukidanja već nakon dvije godine ponovno ozakonjeno. Novim zakonom uvedena je obvezatna evidencija obrta, šegrta i kalfi, odnosno pomoćnika na usavršavanje u zanatskoj radnji, a raznorodnost obrta i obrtničkih proizvoda bila je u skladu s potrebama otočkog stanovništva.

Tijekom dugih stoljeća brački obrtnici iskazali su vrhunsko umijeće u izradbi kamene, kovane i drvene ornamentika i predmeta očuvanih na pročeljima bračkih crkava i unutar njih, na zgradama, interijerima, privatnim zbirkama i u zavičajnom muzeju u Škripu. Obrtnici i trgovci udruživali su se u zadruge pa su tako na Braču osnovane klesarske zadruge u Pučišćima 1902., u Selcima 1905. godine, a u suradnji sa splitskom Obrtničkom školom 1906. organiziraju se tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare u Pučišćima. Obrtnička škola u Selcima otvara se 1907. i djeluje do ratne 1943. godine. Od 1946. godine do danas djeluje klesarska škola u Pučišćima.

U Povljima je još 1899. godine osnovana prva uljarska zadruga u Dalmaciji u Bolu 1902., prva vinarska zadruga u Dalmaciji. U Supetru je 1927. godine otvoren prvi smještajni objekt za turiste na Braču, u Sutivanu Ivan Grubšić otvara hotel kapaciteta 28 kreveta, a u Bolu Ante Vidošević, kovač, trgovac i ugostitelj 1928. godine otvara pansion Vidošević, itd.

Osim uobičajenih bračkih obrtnika tridesetih godina prošlog stoljeća: kovači, mehaničari, drvodjelci, pekari, postolari, mesari, brijači, klesari, zidari i uljari bila su tri brodograditelja u Milni i jedan na Bolu jedan pecar rakije u Pučišćima, jedan mlinar i dva bačvara u Selcima i jedan bačvar u Sumartinu, dva proizvođača soda vode na Bolu, te po jedan dimnjačar, bojadisar i fotograf u Supetru. U to doba bilo je i nekoliko tradicijskih zanata koja nisu bila registrirana poput izrađivača samara i opanaka. Današnji tehnološki i tehnički napredak donio je nove zanate pogotovo na polju elektronike i elektrotehnike.

Neki od dugovječnih tradicijskih obrtničkih zanimanja koji djeluju još i danas na području grada Supetra su: postolar i brijačnica.

....

PREDSJEDNIK UDRUŽENJA:
MARINKO KLEPO

POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA:
IVANA MRKOVIĆ KUSANOVIĆ

NADZORNI ODBOR:
1.VINKA MARIČIĆ-LANDEKA
2.DINKO MARTINOVIĆ
3. DIANA MATULIĆ

UPRAVNI ODBOR:
1. NADA KUSANOVIĆ
2. MARIO JAKŠIĆ
3. DINO ŠEPAROVIĆ
4. MIKAELA JUGOVIĆ
5. IVANA MRKOVIĆ KUSANOVIĆ
6. RADE DRPIĆ
7. JAKOV IVELIĆ
8. TINO PEŠA
9. PETRA MATAS

ČLANOVI SKUPŠTINE:
1. NADA KUSANOVIĆ
2. MARIO JAKŠIĆ
3. RADE DRPIĆ
4. DINO ŠEPAROVIĆ
5. MIKAELA JUGOVIĆ
6. IVANA MRKOVIĆ KUSANOVIĆ
7. JAKOV IVELIĆ
8. DINKO MARTINOVIĆ
9. MARIJANA MUSTAPIĆ DUVNJAK
10. PETRA MATAS
11. ANTE ROSO
12. MIRJANA FRANČESKI
13. DIANA MATULIĆ


CEHOVI UDRUŽENJA:
- CEH za intelektualne usluge
NADA KUSANOVIĆ, predsjednica
- CEH ribara
MARIO JAKŠIĆ, predsjednik
- CEH ugostitelja i turističkih djelatnika
DINO ŠEPAROVIĆ, predsjednik
- CEH frizera, kozmetičara, pedikera i njege tijela
MIKAELA JUGOVIĆ, predsjednica
- CEH trgovaca i uslužnih djelatnosti
IVANA MRKOVIĆ KUSANOVIĆ, predsjednica
- CEH kamenara
RADE DRPIĆ, predsjednik
- CEH taksista
JAKOV IVELIĆ, predsjednik

- ZAKON O OBRTU
- STATUT HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Udruženje je izvanstranačka, samostalna, stručno poslovna organizacija obrtnika i trgovaca pojedinaca koji u skladu sa Zakonom o obrtu (u daljnjem tekstu: Zakon) obavljaju obrt i ostalih članova Udruženja.
Udruženje promiče obrt i obrtništvo , usklađuje, zastupa i predstavlja obrtnike i ostale članove Udruženja i njihove zajedničke interese na području općina/gradova:
Grad Supetar  općina Milna, Sutivan, Pučišća, Bol, Nerežišća, Selca i Postira.

Zadaci Udruženja jesu da na svom području:
1.     promiče obrt i obrtništvo:
-    informiranjem javnosti o obrtu i obrtništvu,
-    osnivanjem pravnih osoba za izvršavanje zadaća Udruženja u vlasništvu ili suvlasništvu Udruženja,
-    sudjelovanjem u kreiranju i provođenju europskih politika i prava usklađenih s tradicionalnim vrijednostima hrvatskog obrtništva,
-    osnivanjem zaklada i fondacija;
2.    daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju obrta,
3.    razvija jedinstveni sustav organiziranosti obrta, u okviru zadataka utvrđenih Zakonom i ovim Statutom;
4.    usklađuje, zastupa i štiti interese svojih članova pred tijelima jedinica lokalne samouprave;
5.    pravodobno izvješćuje Područnu obrtničku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru o svim pitanjima od interesa za obrtništvo  na svom području i za obrtništvo Hrvatske,
6.    omogući protok svih informacija jedinstvenog komorskog sustava prema svojim članovima, poglavito u svezi sa strukovnim pitanjima te pravima i dužnostima članova,
7.    sudjeluje u programima razvoja i poticanja inovacija u obrtništvu,
8.    obavlja poslove u području obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva, osobito u razvijanju sustava cjeloživotnog učenja i mobilnosti;
9.    organizira strukovni rad kroz cehove, kao i putem odbora, komisija i drugih radnih tijela,
10.    raspravlja o svim strukovnim i gospodarskim pitanjima na vlastitu inicijativu ili na poticaj    Hrvatske obrtničke komore i Područne obrtničke komore,
11.    izvješćuje svoje članove o radu i odlukama Područne obrtničke komore i Hrvatske obrtničke komore te predlaže poduzimanje mjera u interesu svojih članova i
12.    obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i općim aktima.